Pet načina na koje vas banke špijuniraju

Iako vam se često čini da ste svojoj banci samo broj, to je daleko od istine. Banke o vama danas znaju više nego ikada prije. Da saznaju što više, koriste različite sustave za nadziranje, a u tome im pomažu usluge raznih financijskih i analitičkih agencija.

Evo samo nekih od načina na koje vas prate.

Transakcijski bodovi

Svaki put kada "peglate" karticu, ta se transakcija procjenjuje kako bi se ocijenio rizik prijevare. Dok kupujete, mjeri se koliko ste potrošili i poklapa li se to s vašom uobičajenom potrošnjom. Atipično potrošačko ponašanje banku alarmira da je vaša kartica možda ukradena.

Kreditni bodovi i tzv. 'bodovi ponašanja'

Kreditni bodovi mjere podmirujete li svoje obveze na vrijeme, dok bodovi koji prate vaše ponašanje mjere gdje i kako trošite svoj novac, plaćate li u cijelom iznosu ili na rate, koristite li pritom minimalan ili maksimalan broj rata, plaćate li svoje dugove na vrijeme, kasnite li, ali nikako više od nekoliko dana itd... Kreditna kuća koja vam je izdala karticu uz pomoć tih bodova može otkriti je li neplaćanje obveza na vrijeme anomalija u vašem ponašanju ili je to redovito vaše ponašanje koje bi ih moglo potaknuti da vas nazivaju svaki dan s pitanjem kada mislite platiti?

"Bodovi ponašanja" upozorit će izdavača kartice da možda nešto nije u redu ako primijete promjenu ponašanja u potrošnji — primjerice ako sve češće dižete kredite ili posjećujete kasina. Kreditne bodove i bodove ponašanja izdavači kartica koriste i kako bi stvorili profil svog klijenta, kako bi mu mogli ponuditi svoje usluge za koje smatraju da bi klijentu mogle trebati. Neke banke u svijetu koriste agencije koje za njih prate ponašanje njihovih klijenata — gdje kupuju, koliko često dižu novac s kartice, koliko troše...

Zastoj u direktnim depozitima može banci primjerice otkriti da ste ostali bez posla. Ako su "bodovi ponašanja" klijenta visoki, što je dobar pokazatelj da bi osoba uskoro mogla pronaći novi posao, mogao bi dobiti ponudu o odgodi plaćanja kredita. U suprotnom, ako su "bodovi ponašanja" niski, odnosno upućuju na to da klijent odugovlači u pronalasku novog posla, banka bi mogla poduzeti mjere koje mu se neće svidjeti. Praćenjem depozita banka može ponuditi klijentu i veći minus.

Procjena prihoda

Regulacije koje se tiču izdavanja kreditnih kartica, a koje sežu u 2009. godinu, zahtijevaju od banaka da procijene je li aplikant sposoban plaćati karticu i pritom je bankama dopušteno koristiti se analitičkim alatima da pogode koji je potencijalni aplikantov prihod. Pritom je "pogode" preslaba riječ, jer im je dopušteno da ocijene kolika bi vam plaća mogla biti s obzirom na visinu kredita koji otplaćujete. Dakle, ako mislite postati ponosni vlasnik kreditne kartice, budite sigurni da ćete biti na promatranju.

Procjena bogatstva

Još jedan faktor koji određuje koliko ste sposobni otplaćivati karticu je i ukupno bogatstvo koje posjedujete — prihodi, ušteđevina i druga imovina. Banke ove podatke koriste i kako bi vam ponudile usluge za koje smatraju da će odgovarati vašem potrošačkom profilu.

Procjena naplate

Dakle, banke imaju razvijene softvere koji im pomažu u procjeni vaše sposobnosti plaćanja dugova, odnosno je li neplaćanje računa na vrijeme anomalija ili nešto što činite redovito. Nakon što utvrdi da ste prestali plaćati svoje obveze, banka može koristiti i druge alate, uključujući i softver koji predviđa kako bi se banka mogla od vas naplatiti. Postoje programi koji nadgledaju vašu financijsku situaciju i koji traže znakove njezina poboljšanja — primjerice je li se razina duga počela smanjivati.

Navedeni alati kojima vas banke prate različiti su u svakoj zemlji i uglavnom se sve svodi na to da banke koriste iste alate, ali na drukčiji način.